Pojmovnik

Uređaj koji se u osnovi sastoji iz dva dijela. Prvi dio je mala turbina čije se kolo počinje okretati sa protokom vode (otvaranjem slavine). Okretanjem kola stvara se magnetsko polje koje registrira drugi dio, Hall-ov osjetnik. Signal se dostavlja elektronici, a ona pokreće rad uređaja. Zatvaranjem slavine nema više okretanje kola, nema signala i elektronika isključuje uređaj.

Skupni naziv za uređaj regulacije temperature u korisnikovom prostoru preko osjetnika vanjske temperature, osjetnika polaznih vodova i korektora sobne temperature.

Ekspanziona posuda spada u dio sigurnosne opreme, a namjena joj je da preuzme rastezanje vode usljed zagrijavanja, odnosno sprečavanje prekomjernog porasta tlaka u sustavu centralnog grijanja ili spremnika tople vode Danas se najčešće koriste zatvorene - membranske posude, a isporućuju se ovisno o namjeni sa nižim ili višim predtlakom. Volumen posude ovisi o količini vode i temperaturi na koju se voda zagrijava.

Sustav od dvje elektrode preko kojih se pali plin na plameniku. Elektrode su spojene na visokonaponski transformator, a stvaranjem iskre dolazi do paljenja plina.

Uređaj koji registrira magnetsko polje naslalo okretanjem kola u aqua senzoru.

Dio na povratnom vodu koji ima funkciju skupljanja nečistoća iz sistema za grijanje i zaštite uređaja.

Izolacija komore izgaranja (ložišta) štiti vanjske stjenke uređaja od prekomjernog zagrijavanja.

Prostor u uređaju u kojem se odvija proces izgaranja plina.

Elektroda koja preko struje ionizacije registrira postojanje plamena.

Uređaj koji pokazuje koji je tlak u sustavu centralnog grijanja. "Koliko mora biti tlak u sustavu?" - jedno je od najčešćih pitanje. U hladnom stanju preporuća se da tlak bude 1,2 - 1,4 bar.

Osjetnik pomoću kojega se mjeri temperatura.

Dio koji osigurava da se iz sustava centralnog grijanja ili uređaja za grijanje automatski odstranjuje zrak. Najčešće radi na principu plovka.

Najčešće je dio osigurača strujanja. U slučaju udara vjetra i povratnog strujanja ima funkciju sprečavanja djelovanja na stabilnost plamena i njegovog eventualnog gašenja.

Sigurnosni konstruktivni dio atmosferskog plinskog uređaja preko kojeg se odvode dimni plinovi iz komore izgaranja (ložišta) u dimovod. Osnovni mu je zadatak zaštita komore izgaranja od prejakog uzgona, zastoja ili povrata dimnih plinova.

Osjetnik dimnih plinova ima funkciju da u slučaju zastoja ili povrata dimnih plinova zaustavja rad plinskog uređaja i na taj način sprečava izlazak dimnih plinova u prostor i eventualno trovanje prisutnih osoba.

Pitot cijev je sklop preko kojeg se osigurava da pod djelovanjem ventilatora diferencijalna sklopka (presostat) mjeri razliku tlaka, taj status dojavljuje elektronici, koja tada drži otvorenim ili zatvorenim plinski ventil u plinskoj armaturi.

Plamenik je osnovni dio svakog plinskog uređaja. U njemu dolazi do miješanja plina i zraka, a na izlaznim otvorima do izgaranja te mješavine. Odnosom plina i zraka određena je kvaliteta izgaranja, a s tim se djeluje i na stupanj iskorištenja.

Plinska armatura je jedan od najvažnijih dijelova plinskog uređaja. Uz pomoć elektronike i preko raznih osjetnika (NTC, senzor dimnih plinova...) plinska armatura kontrolira rad plamenika, otvara ili zatvara prolaz plina prema plameniku, odnosno obavlja modulaciju. Na plinskoj armaturi nalaze se razni elementi preko kojih se podešavaju osnovni parametri rada plamenika (nazivno toplinsko opterećenje, starni plamen).

Polazni vod grijanja smatra se izlazna cijev iz uređaja za grijanje prema sustavu za centralno grijanje. Na izlazu iz uređaja uobičajeno je da se ugrađuje servisni ventil.

Povratni vod grijanja smatra se cijev preko koje se vraća medij iz sustava centralnog grijanja u uređaj. Na ulaz u uređaj također je uobičajena ugradnja servisnog ventila.

Dio sa kalibriranim otvorom koji služi za smanjivanje tlaka ispred sapnice. Često ga se zove blendom ili prigušnicom.

U primarnom izmjenjivaču dolazi do prijenosa topline nastale izgaranjem mješavine plina i zraka mediju za centralno grijanje. Izmjenjivač mora biti tako građen da osigura što veći prijenos topline, a da pri tome ne utjeće na kvalitetu izgaranja, kako bi se osigurao što veći stupanj iskorištenja.

Pumpa ima funkciju da zgrijani medij provede kroz cijeli sustav za centralno grijanje. Snaga pumpe ovisi o vrsti centralnog grijanja odnosno o otporima koji se nalaze u sustavu centralnog grijanja.

Često su izljevna mjesta udaljena od spremnika tople vode, te se mora čekati određeno vrijeme dok na stigne topla voda. Da se to sprijeći, do svakog izljevnog mjesta se dovodi još jedna cijev za toplu vodu. Preko cirkulacione pumpe za toplu vodu uspostavlja stalna cirkulacija tople vode kroz te dvije cijevi za toplu vodu, tako da se u bilo kojem trenutku otvaranja slavine za toplu vodu ima odmah topla voda na slavini. Ponekad se ta pumpa zove recirkulaciona pumpa, a treća cijev recirkulacija.

Radnim termostatom podešava se temperatura medija s kojom se polazi u sistem za centralno grijanje.

Sapnica je dio plamenika koja svojim promjerom određuje toplinsko opterećenje plamenika. Za svaku vrstu plina koristi se određena sapnica. Svaka mora imati na sebi oznaku koja označava promjer sapnice pomnožen sa 100. Npr. oznaka 125 znaći da sapnica ima promjer od 1,25 mm.

U sekundarnom izmjenjivaču topline sanitarna voda zagrijava se preko medija za centralno grijanje. Lamelarni tip je danas najčešća izvedba sekundarnog izmjenjivač.

Senzor dimnih plinova spada u sigurnosne dijelova plinskog uređaja. Sastoji se iz dva osjetnika, od kojih se jedan nalazi u struji dimnih plinova, a drugi u vanjskom dijelu osigurača strujanja. Dok postoji razlika u temperaturi uređaj radi ispravno. U slučaju da je razlika temperature ispod određene granice, elektronika prepoznaje da dolazi do istjecanja dimnih plinova. Ako to traje duže od 115 sekundi, elektronika isključuje rad uređaj u tajanju od 20 minuta. Nakon isteka 20 minuta urđaj radi dalje normalno. U slučaju da dođe tri puta za redom do isključenja uređaja, elektronika u potpunosti blokira rad uređaja. Na uređaju se pali poseban upozoravajući signal isključenja uređaja.Njegovo ponovno uključivanje moguće je samo deblokadom korisnika ili servisera. Budući da je senzor dimnih plinova sigurnosni dio potrebno je obratiti punu pažnju i potražiti razlog zbog čega dolazi do istjecanja dimnih plinova.

Po jedan servisni ventil nalazi se na polaznom i povratnom vodu. Služe da se kod servisiranja bojlera može ispustiti medij za centralno grijanje, bez da se prazni sistem za centralno grijanje.

Sigurnosni ventil je obavezni dio sigurnosne opreme. Služi da u slučaju većeg porasta tlaka jednostavno ispušta medij iz centralnog grijanja.

Sobni termostat omogućuje regulaciju temperature u svim prostorijama na osnovi temperature u jednoj referentnoj prostoriji. Pri tome važno je da je grijanje te prostorije pravilno dimenzionirano i da u toj prostoriji na ogrijevnom tijelu nije ugrađen termostatski ventil.

Temperaturni graničnik je sigurnosni dio plinskog uređaja sa funkcijom isključivanja uređaja ako bi temperatura u uređaju prerasla određenu vrijednost. Uređaj se u normalan rad može pustiti tek deblokadom temperaturnog graničnika. To navodi da je potrebno obratiti posebnu pažnju zbog čega je došlo do previsoke temperature u uređaju.

Dio uređaja koji ima funkciju pokazivanja temperature polaznog voda, koja se podešava pomoću radnog termostat.

Ovisno o zahtjevu za grijanje prostora ili za grijanje sanitarne vode trosmjerni ventil usmjerava medij za centralno grijanje iz primarnog izmjenjivača prema grijačim tijelima za grijanje prostora ili prema lamelarnom izmjenjivaču za grijanje sanitarne vode.

Ima funkciju mjerenja vanjske temperature i dojavu automatici koja preko krivulje grijanja regulira temperaturu polaznog voda ovisno o vanjskoj temperaturi. Obavezno se smješta na neutralnom mjestu (sjeverna strana), da nema utjecaja djelovanja sunca.

Ventil koji povezuje sustav za centralno grijanje i cjevovod tople ili hladne vode. Njegovim otvaranjem dopunjava se sustav za centralno grijanje odnosno dovodi na tlak u sustavu na propisanu radnu vrijednost.

Kod uređaja sa zatvorenom komorom izgaranja ventilator ima funkciju dovesti zrak potreban za izgaranje i odvesti izgaranjem nastale dimne plinove. Rad ventilatora kontrolira se presostatom. Prestankom rada ventilatora, presostat ne šalje signal elektronici, koja ne uključuje uređaj.

Ima funkciju kao i svaka druga ekspanziona posuda, samo što se koristi na mjestima gdje se povišeni radni tlak. Najčešće su to spremnici tople vode.

Zrako-dimovodni sustav koristise kod uređaja sa ventilatorom za dovod svežeg zraka i odvod dimnih plinova. Može se sastojati iz dvije koncentrične cijevi, kroz unutarnju se odvode dimni plinovi, a između unutarnje i vanjske cijevi dovodi se sviježi zrak. Drugi oblik zrako-dimovodnog sustava je da je svaka cijev zasebna. Ovakav oblik najčešće se koristi kod sanacije dimnjaka. U dimnjak se uvlači posebna cijev kroz koju se odvode dimni plinovi, a drugom zasebnom cijevi se izvana dovovi svježi zrak.

Zrako-dimovodni sustav koristise kod uređaja sa ventilatorom za dovod svežeg zraka i odvod dimnih plinova. Može se sastojati iz dvije koncentrične cijevi, kroz unutarnju se odvode dimni plinovi, a između unutarnje i vanjske cijevi dovodi se sviježi zrak. Drugi oblik zrako-dimovodnog sustava je da je svaka cijev zasebna. Ovakav oblik najčešće se koristi kod sanacije dimnjaka. U dimnjak se uvlači posebna cijev kroz koju se odvode dimni plinovi, a drugom zasebnom cijevi se izvana dovovi svježi zrak.